Brodski prevrtač kako i samo ime govori, potiče iz Slavonskog Broda. Smatra se da su prvi golubovi, od kojih je nastao današnji Brodski prevrtač, donešeni u Slavonski Brod pedesetih godina dvadesetog veka.
Ime koje se veže za spomenute golubove je izvesni gospodin Kopič, koji je po zanimanju bio lađar. Tačno poreklo donešenih golubova nije poznato iako su podsećali po svom izgledu na prevrtače (bez kape) iz Vršca. Donešeni golubovi su završili kod gospodina Rema, koji ih uzgaja, pa se od njega šire po celom gradu i okolini. Osim tih golubova zna se da su u tim prvim uzgojnim koracima korišteni i Komaromski prevrtači, Zagrebački prevrtači, Orijentalni prevrtači. Zadnje ukrštanje sa domicilnim golubovima izvršeno je sedamdesetih godina i to sa Indijskim podnim prevrtačima. Sva ova ukrštanja svakako su poboljšala određene osobine današnjeg Brodskog prevrtača, ali su u mnogo čemu bila i korak unazad. Većina rasa sa kojima se ukrštao Brodski prevrtač nemaju tako dobro i jasno izražene prevrtačke sposobnosti. Upravo zbog toga se od bilo kakvih daljnjih ukrštanja i odustalo. Današnji Brodski prevrtač je u najvećoj meri plod uzgoja i istrajnosti velikog broja zaljubljenika ovog goluba koji su prisutni na području današnje Brodsko - posavske županije i šire. Osnovni cilj odgoja na ovim prostorima je bilo i ostalo prepoznatljivo što kvalitetnije prevrtanje. Upravo iz tih razloga zanemaren je donekle sam izgled ovog goluba, koji je sam po sebi dugogodišnjim odgojem u većoj meri neslužbeno standardizovan u prisutnoj populaciji golubova.
Danas na području Brodsko - posavske županije, po zadnjim podacima, oko 300-tinak golubara odgaja ovog goluba. Najčešća jata broje otprilike 30-ak golubova, čime dolazimo do jedne impozantne brojke golubova ove rase. Osim u ovoj županiji velika populacija Brodskih prevrtača nalazi se u Bosanskoj posavini, tačnije Odžaku i Orašju. Isto tako i po celoj Hrvatskoj su zabeleženi pojedinačni odgajivači ovog goluba. Kako su se ljudi iz Brodsko - posavske županije selili u druge zemlje tako su i golubari među njima svog najomiljenijeg goluba odnosili sa sobom tako da se danas pouzdano zna da ga ima u Nemačkoj, Holandiji, Australiji i Kanadi. Sve ovo ovom golubu daje karakteristike jedne ustaljene rase, koja ima svoju istoriju i sigurno dobru budućnost.
Prvo što se može uočiti na ovom golubu je to, da on svojim opštim izgledom daje utisak jednog sportskog goluba, goluba prevrtača. Brodski prevrtači u najvećem broju nemaju kapu na glavi iako postoje primerci s njom, koji su u puno manjem broju.
Prevrtanje je osnovna karakteristika ovog goluba. Brodski prevrtači počinju prevrtati relativno rano. Najčešči oblici prevrtanja u samom početku su tzv. lastiranje, propadanje na rep, okretanje jednom ili više puta uz propadanje. Svi ovi oblici kod starog i formiranog goluba su nepoželjni. Prvi način prevrtanja i ujedno onaj koga cene svi odgajivači ovih golubova je okretanje tzv. dvojke, tj. dvice. Radi se o okretu unazad za vreme leta i to dvostrukom. Taj dvostruki salto unazad okreće izuzetno brzo tako da ne gubi na visini i na smeru leta. Brodski prevrtači kako prevrću dvicu u vazduhu iznad kuća u slobodnom letu, tako znaju prevrtati i u preletu između kuća, a pojedini primerci i u samim tavanima ili golubarnicima. Poželjno je da golub okrene što više dvica na određenoj udaljenosti, a da pri tome ne gubi na visini, normalno i lagano leti i da ne pravi nikakve druge figure tokom svog leta. Svako okretanje jednostrukim okretom ili propadanje na rep i lastiranje smatra se greškom, dok je višestruko okretanje – rol nepoželjan. Mnogi golubovi, pogotovo mladi, znaju prevrtati rol do zemlje pa se dešava da neki od njih tako i pogine.
Što se tiče eksterijernih odlika, Brodski prevrtač ima okruglastu glavu sa neznatno ravnim temenom, srednje veličine, kao kod engleskog Tiplera. Oči su mu perlaste, odnosno bele boje, izuzev belih golubova kod kojih su tamne. Očni okviri su bele do ružičaste boje i srednje su razvijeni. Kljun je srednje veličine sa malo povijenim vrhom, boja kljuna zavisi od boje goluba, a kreće se u rasponu od bele, preko boje mesa do crne boje. Poželjno je da je u korelaciji sa bojom noktiju. Izuzetno su cenjeni crni golubovi sa belim kljunom i belim noktima.
Vrat je srednje dužine i u donjem delu dobro razvijen i sa grudima čini lepu celinu. Grudi treba da su što šire, pune i dobro zaobljene. Leđa su ravna, široka i blago padaju prema repu. Krila su srednje jaka, bogata perjem, leže na repu, i dobro zatvaraju leđa. Rep je nešto duži od krila i dobro složen. Noge su kratke do srednje dugačke, crvene boje, poželjno je da boja noktiju bude u korelaciji sa bojom kljuna. Perje je kompaktno, dobro složeno, gusto i sjajno. Uz osnovne boje: belu, crnu, crvenu, žutu, prisutna je i plava, fako i pepeljasta. Česti su golubovi sa belo obojenim letnim perima i šareni golubovi. Kod šarenih golubova poželjno je da su u dve boje, koje su međusobno pravilno složene - izrezane.
Greške kod Brodskog prevrtača su: predugačko i visoko telo, dugačka i uska glava, uzak i skroz ravan kljun, nejednake po boji i žute oči, izraženo crveni očni okviri, dugačak vrat, uska leđa, perje bez sjaja, viseća krila i uzdignuti rep. Letački kavez: Brodski prevrtač je povoljna rasa za rad sa letačkim kavezom, kao i većina purclera u ovoj takmičarskoj klasi. Naime, purcleri su poznati po svom “zvrcanju”, čestom prevrtanju, zbog čega obično ne lete dugo a ni visoko. Njihova potreba za prevrtanjem gotovo svakih 5-6 sekundi, ne dozvoljava im da dostignu veliku visinu a osim toga, zbog velike aktivnosti brzo se i umaraju. To su golubovi koji će za kratko vreme pokazati sve svoje umeće, na zadovoljstvo posmatrača a sudije će imati pune ruke posla, jer će morati dobro da otvore oči kako bi zabeležili svaki njihov okret.